LEGO 41677 ŠUMSKI VODOPAD

Vani je padala kiša i mišica Popi se dosađivala. Poželjela je ispeći kolač. U kuhinji je odjenula pregaču i oprala ruke. Izvadila je šećer, maslac, brašno i jaja. Popi je bezbrižno pekla kolač, kad se pojavilo strašno čudovište! Jadna Popi! Bila je prestravljena – sve dok nije shvatila da je grozna neman zapravo
prerušeni Pip. Zanimljiva i napeta priča o dijeljenju igračaka i velikoj hrabrosti.

32 stranice, format 22 x 22 cm, tvrdi spužvasti uvez, ilustracije u boji

Ljutnja, uz strah i tugu, pripada skupini osnovnih osjećaja kod male djece. Ona je vrlo snažna emocija koja pokreće tijelo i izaziva fiziološke reakcije. Mala djeca ne znaju često kako se snositi s tim osjećajem koji ih preplavljuje, pa trebaju pomoć odraslih da nauče na prihvatljiv način iskazati svoju ljutnju. Naime, svako neželjeno ponašanje kod djeteta, uzrok ima u nekoj emociji. Stoga je veliki izazov za roditelja, u odgoju djece prepoznati događaje i okolnosti koje su u djetetu uzrokovali ljutnju, a potom i loše ponašanje.

Vjeverica u slikovnici svoju ljutnju izražava ignoriranjem i kršenjem postavljenih granica, odnosno neposluhom. Naime, djeca svakodnevno čuju jako velik broj uputa i zabrana i nije neobično da se izgube u velikoj količini pravila. Stoga više ne znaju što je jako važno i čega se trebaju pridržavati, a što im je rečeno tek „usput”. Što su djeca manja, to im je teže zapamtiti i pridržavati se svih uputa i zahtjeva koje dobivaju iz okoline. Zato ne čudi da ih stalne opomene ljute što iskazuju tako da ne slušaju roditelje.

Kad je ljuta vjeverica ne sluša spada u tzv. terapeutske priče.

Ljutnja, uz strah i tugu, pripada skupini osnovnih osjećaja kod male djece. Ona je vrlo snažna emocija koja pokreće tijelo i izaziva fiziološke reakcije. Mala djeca ne znaju često kako se snositi s tim osjećajem koji ih preplavljuje, pa trebaju pomoć odraslih da nauče na prihvatljiv način iskazati svoju ljutnju. Naime, svako neželjeno ponašanje kod djeteta, uzrok ima u nekoj emociji. Stoga je veliki izazov za roditelja, u odgoju djece prepoznati događaje i okolnosti koje su u djetetu uzrokovali ljutnju, a potom i loše ponašanje.

Djeca najčešće vrlo jasno pokazuju kada osjećaju ljutnju. Tada mogu biti verbalno i tjelesno aktivna (mogu odgurivati, mahati rukama ili nogama, otimati se, vikati, plakati i slično). No važno je razumjeti razliku između ljutnje i agresije te ih pravilno prepoznati kod djeteta. Ljutnja je privremeno emocionalno stanje koje je najčešće potaknuto nekom frustracijom, dok je agresija pokušaj da se namjerno nekoga ozlijedi ili da se nešto uništi. Zato je vrlo važno djetetu ukazati da se radi o ljutnji i agresivno ponašanje spriječiti kroz vrlo jasnu poruku da „nije u redu da ono nekoga udara” baš kao što „nije u redu ni da se udara njega”.

Kad je ljut, nilski konjić grize spada u tzv. terapeutske priče.

Sva djeca doživljavaju strah te se to smatra normalnim dijelom djetetova razvoja. Bez obzira na to čine li se odrasloj osobi djetetovi strahovi realni ili ne, za dijete su oni realni i na odraslima je da pronađu način kako da se dijete ponovno osjeća sigurno i zaštićeno uz njih. Kako se djetetova mašta isprepliće s realnošću, osobito je važno da roditelj (i/ili druga odrasla osoba koja odgaja dijete) pomogne djetetu da se nosi sa strahom, da ga smiri, da mu pruži podršku uz pomoć fizičkoga kontakta i umirujućih riječi.

Djetetu je obitelj sigurna zona, okolina u kojoj se osjeća sigurno, i kroz to zadovoljava svoju osnovnu potrebu. Bilo kakve promjene u obitelji kod djeteta mogu poljuljati osjećaj sigurnosti. Što je dijete mlađe, to će teže razumjeti što neka promjena podrazumijeva i nosi sa sobom. Stoga upravo taj strah od nepoznatoga može prouzročiti da se dijete povlači, da djeluje zbunjeno, nesigurno ili da bude razdražljivije. Strah često može biti zamaskiran u različita nepoželjna ponašanja jer se sa strahom javlja i povišena napetost u tijelu koju dijete može izraziti na različite načine, katkad i agresivnim ponašanjem. Stoga je važno shvatiti što se nalazi iza djetetova nepoželjna ponašanja i povratiti mu osjećaj sigurnosti.

"Ovčicu je strah jer će dobiti brata" spada u tzv. terapeutske priče.

IGRA Šašave kornjače
- Slagalica koja izgleda poprilično jednostavno, ali nije.
- Slagalica od samo 9 kartica u kojoj je potrebno spojiti glavu i rep kornjače u istoj boji tako da sve zajedno čine kvadrat.
- Barkod: 3859888377684
- Dimenzija kutije: 95 x 95 x 20 mm

Dvije igre u jednoj. Dovedi svoje 4 figurice u “kućicu” i pritom ne dozvoli da to suigrač učini prvi tako da ga vratiš na startnu poziciju kad god ti se za to pruži prilika ili okreni ploču na drugu stranu i kreni u osvajanje mlina. Igre su namijenjene svim dobnim skupinama, a posebno najmlađoj publici.

Napeta i neizvjesna igra na ploči s temom preživljavanja u slučaju Zombie apokalipse. Pronalazite hranu, lijekove, obavljajte razne zadatke i skupljejte bodove za konačnu pobjedu.

Sadržaj igre: igraća ploča, 4 figurice, 56 kartica i kockica

Zečić Pip i mišica Popi božićno drvce ukrašavaju slatkišima koji misteriozno nestaju. Da stvar bude gora, Pipu će uskoro jako pozliti. Jesu li te dvije stvari nekako povezane?
Šaljiva priča iz serijala o Pipu i Popi u kojoj učimo ukrašavati bor, brojiti do pet, ali i biti iskreni i puni razumijevanja. Sve to u nenadmašnom božićnom raspoloženju!

32 stranice, format 22 x 22 cm, tvrdi spužvasti uvez, ilustracije u boji

Opet se družimo s Pinom i njegovom veselom obitelji te provedimo s njima nekoliko uzbudljivih dana u gradu!

Posjetit ćemo gradilište, tržnicu, supermarket, željeznički kolodvor, park, veterinarsku ambulantu u kojoj radi Pinin tata i izložbu slika u galeriji. Simpatični mališan Pino postat će omiljeno društvo vašem djetetu u prvim koracima razvoja govora. Učenje s Pinom nikad nije dosadno!

Šesti nastavak Pininih zgoda jednako je razvojno koristan za mlađu djecu i za predškolce. Cilj ove knjige je proširivanje djetetova vokabulara nazivima novih predmeta, pojmova i radnji, kao i razvoj vještina pripovijedanja.

Dragi roditelji,

pred vama je još jedno izdanje o svakodnevnim pustolovinama dječaka Pine i njegove obitelji. Prikladno je kako za mlađu, tako i za stariju predškolsku dob. Cilj mu je obogatiti djetetov rječnik novim pojmovima – nazivima bića, stvari, pojava i radnji – te razviti umijeće pripovijedanja.
Kako je osmišljena ova knjiga?

Na svakom se paru stranica prikazuju pojedinačne sličice s pitanjima i nazivima. Na velikim se ilustracijama pojavljuju u odgovarajućem kontekstu. Pitanja i slike ispod njih razdijeljeni su u dvije skupine. Prvi dio sadrži pitanja o predmetima i radnjama (Gdje je? Što je to? Tko je to? Što radi?), a namijenjen je najmlađima. Drugi dio je namijenjen djeci koja već umiju govoriti te im omogućuje da svoje pripovjedačke vještine uvježbaju uz pomoć kratkih slikovnih priča (Što se dogodilo?).
Kako se koristiti ovom knjigom za poticanje razvoja govora?

Kako bismo sadržaj primijenili u skladu s mogućnostima i potrebama djeteta, vrijedi zapamtiti nekoliko smjernica.

Kad čitamo najmlađoj djeci koja tek počinju govoriti (oko godinu dana): Tekst možemo preoblikovati te naprosto, umjesto da ga čitamo u izvornoj verziji, jednostavnim rečenicama opisivati ilustracije. Primjerice: „Djed kosi travu”, „Baka zalijeva cvijeće”, „Poštar nosi pismo”. Čitajući uvijek upiremo prstom u ono o čemu govorimo. Pokazujući sličicu pri dnu stranice pitamo: „Gdje je…?” (izgovaramo što je prikazano na slici). Zatim pomažemo djetetu da to pronađe na velikoj ilustraciji i ponovi naziv: „Da! Tu je…”, ili „Da! Tamo je…” Tako dijete upoznaje novu riječ i uči što ta riječ znači. Ako želimo provjeriti razumijevanje određene riječi, ne upiremo prstom u njezin prikaz. U tom slučaju upitamo, primjerice, „Gdje je kamion koji odvozi smeće?” i pričekamo da ga dijete pronađe na slici i pokaže. Pokazivanjem pojedinačnih slika potičemo mališana da samostalno imenuje predmet („Što je to? Tko je to?”). Moramo mu ostaviti dovoljno vremena, te ako ne uspijeva odgovoriti, strpljivo mu sami pokazujemo i govorimo odgovor.

Kad čitamo sa starijom djecom koja su već o vladala govorom: Sadržaj u knjizi može nadahnuti i potaknuti razgovor te slobodnije i složenije pripovijedanje. Nakon čitanja svakog dijela teksta korisno je usredotočiti se na slike pri dnu stranice i potaknuti dijete da pomoću njih odgovori na pitanje: „Što se dogodilo?” Priča zahtijeva, između ostalog, razumijevanje uzročno-posljedičnih i vremenskih odnosa. Dobrodošla su i popratna pitanja: „Što je Pino prvo učinio?”, „Što je učinio nakon toga?”, „Zašto?” Ako dijete još nije vično pričanju priča, učinimo to umjesto njega, jer najbolje se uči na dobrom primjeru.

Kao i uvijek, želim vam dobru zabavu sa zgodama maloga Pine!

40 stranica, cijela je knjiga kaširana od kartona (čvrste stranice), zaobljeni rubovi, format 22 x 25 cm, ilustrirano u boji